X-treme

Ewo napokon sam se odlučio napisat post. Da wam malo ispričam šta se događalo...

Nisam wam se javljo od početka škole pa ću odatle početi. Prvi dan škole nije bio baš nešto. Imali smo dwa sata hrvatskog i dwa matematike, prirodu i engleski. Taj tjedan mi je bio natrpan. Morao sam učit prirodu, zemljopis, povijest i matematiku. U utorak nisam imao škole, ali sam cijeli dan bio u Radničkom domu i morao projektirat "Priče iz davnine" maloj djeci.
Srijeda i nije bila tako loša.
Četvrtak je bio najbolji dan u tom tjednu. U petak je bio Dan škole, a ja sam vodio program (koja bruka, ovi iz razreda će me zajebavat još jedno mjesec dana...).
To je bio tjedan za umrt (s obzirom da inače ništa ne radim).

Još samo da vam kažem da pravim web stranicu i da će uskoro biti na internetu.
Adresu ću wam još javit.

Evo samo da vam čestitam Uskrs (sa zakašnjenjem) i zaželim sve najbolje...
Nadam se da ste dobili dobrih stvari (mlađi) i puno para (vi malo stariji); ako niste, zakoljite tog prokletog zeca.


Isprika zbog zakašnjenja...

Zato što nisam uhwatio wremena jučer da wam napišem što se zbiwalo ewo napisat ću vam danas.
Zadnji dan škole, a bio je užasan. Za početak, ewo vam raspored sati:
1. hj
2. pri
3. mat
4. zem
5. pov
Do 6 h bio sam u kući i dosađiwao se (jer niko od maderfakera nije htjeo izać).
Onda sam izašo, otišo po kikija i još se malo dosađiwo.

Ewo vam nekoliko bisera:

1. nastavnica iz teh:-x i x nonstop pričaju bez obzira na opomene, pa
ih nastavnica pita: x i x jel vi šta pušite?

-nakon što ju je x pitala koji je ovo znak (djeca
na cesti) razred je počeo urlikati DJECA NA
CESTI !!!. Sad nastavnica kaže: Ako vi ne
zašutite, onda će tek biti "djece na cesti"

2. XXXXX XXXXXXXXX: - (ovaj je još iz 4. r) Učenik odgovara i pita
ga nasavnica što je mozak. On odgovara:
"Mozak je šuplji mišić veličine šake".

Evo ja stavio novi predložak, pa me zanima je vam se sviđa?
Ako ne, vratit ću stari.

Ewo iskopao sam jedan spot, i učinio mi se fora, pa pogledajte.

Predhodnici najpopularnije od svih "jurećih dasaka" nastali su početkom dvadesetog stoljeća, ali su sa svojim malim glinenim kotačima bili sličniji romobilu nego suvremenom sk8u. S popularnošću surfanja mnogi su sličnu stvar prepoznali u dasci s kotačima, pa je 1959. proizveden prvi sk8board. Imao je čelične kotače i veću sposobnost manevriranja. BOOM je uslijedio 60-ih kroz surferske časopise,pa je prvi profesionalni skateboard napravljen 1963., iste godine kad je organizirano i prvo natjecanje u vožnji sk8om u Pier Avenue Junior School u Hermozi u Kaliforniji. No dok se većina sk8era vozila ulicama ili pločnicima, neki su se počeli voziti u praznim bazenima. Bio je to početak budućih sk8 parkova. Zahvaljujući filmovima i međunarodnim natjecanjima sport je do 1965. doživio nevjerojatnu popularnost. U tri godine prodano je preko 50 milijuna sk8boarda. No zbog loše kvalitete tadašnjih kotača sk8eri su često padali. Nakon nekoliko fatalnih incidenata, u mnogim je gradovima ova zabava bila zabranjena zbog zdravlja i sigurnosti. Godine 1965. sk8eri su iščezli gotovo preko noći, a sport se održao samo u Santa Monici u Kaliforniji. Drugi BOOM sk8boarda nastao je 1973. nakon što se jedan sk8er dosjetio ugraditi kotače od plastike tj. poliuretana (štogod to bilo...). Opet su milijuni skejtali, a zahvaljujući većoj pokretljivosti nastale su discipline slalom, spust i freestyle. Prvi sk8park izgrađen je 1976. na Floridi, a slijedilo je stotine drugih. Do kraja osamdesetih sk8 je po drugi put umro jer je sk8parkove uništilo preskupo osiguranje. Sk8board se opet povukao u "podzemlje", a preostali sk8eri izgradili su halfpipeove i rampe u svojim dvorištima. S tim novim mjestima za zabavu uslijedio je novi BOOM ( OPET?!). Zahvaljujući promjeni u kalifornijskom zakonu, 1995. godine ponovno su se počeli otvarati sk8parkovi.

A evo i jedne zanimljivosti:
Tony Hawk, višestruki svjetski prvak u sk8boardu, drži svjetski rekord u broju okreta na sk8boardu. On je na jednom natjecanju 1999. godine izveo okret za rekordnih 900 stupnjeva (u jednom skoku se okrenuo oko svoje osi dva i pol puta).

Evo jedan sport koji ja ne smatram ekstremnim, ali me zanima vaše mišljenje, pa sam napisao post o njemu. Pročitajte i sami procijenite.

jedrenje na dasci je spoj surfanja i jedrenja. Najraniji prototipovi dasaka s jedrom datiraju iz kasnih pedesetih, ali tek su 1968. mornar Jim Drake i surfer Hoyle Schweitzer, obojica iz Kalifornije, patentirali surf s jedrom. Taj su predmet nazvali "windsurfer", te ranih sedamdesetih počeli s njegovom masovnom proizvodnjom. Prvo svjetsko prvenstvo u surfanju na vjetru održano je 1973. godine. Danas postoje dvije vrste utrka - "formula windsurfing" koja se održava pri vjetru od 8 do 20 čvorova te slalomske utrke koje se održavaju pri brzinama vjetra od 20 čvorova. U natjecanjima formule po obilježenoj stazi istodobno se natječu 64 jedriličara koji prvo jedre niz vjetar, pa onda uz vjetar. Slalomske utrke su kratke i žestoke (napokon nešto dobro). U 3-4 minute osam natjecatelja niz vjetar jedri oko više plutača, brzinom od oko 50 km/h. Godine 1998. Udruga profesionalnih jedriličara uvela je i natjecanja u freestyleu (to se traži) na kojima jedriličari nadarenost pokazuju na mjestima bez velikih valova (uglavnom na kopnenim vodama). kombinacije okreta, daskaških pokreta i ostalih trikova procjenjuju se po težini zadatka, izvedbi i ukupnom dojmu. Jedrenje na dasci olimpijskim je sportom postalo 1984. godine. Za razliku od profesionalnih jedriličara, na olimpijskim igrama svi natjecatelji koriste jednake daske i jedra. Natjecatelji godinama treniraju kako bi izvježbali vještinu i taktiku.

Wakeboard je daska koju vuče brzi čamac, a natjecatelj na njoj izvodi trikove. Ta mješavina surfanja, skejtanja i skijanja na vodi smišljena je krajem osamdesetih. Najzaslužniji za nju je Toni Finn, surfer iz San Diega, koji je kombinirajući dasku za surfanje i vodenu skiju stvorio "skurfer", predmet nalik malom surfu. na njega se bilo teško popeti, i sve do 1985. na njemu je bilo moguće izvoditi jedino zavoje na vodi. Te godine je Finn uz pomoć prijatelja na svoj skurfer ugradio kožne remenčiće za noge. Sad se wakeboarder mogao dignuti i u zrak, ali bilo je teško kretati iz duboke vode i držati dasku na vodi. To je 1990. riješio Herb O'brien u suradnji s nekoliko najboljih havajskih izrađivača surfboarda. Sada je wakeboard mogao s lakoćom plutati na vodi, ali i biti lako potopljen. Početkom devedesetih organizirana su prva natjecanja, a sport je uzlet doživio 1992. kad su ga velike marketinške agencije počele koristiti u mnogim reklamama.

Sve je počelo u jednoj garaži u SAD-u. Inženjer Sherman Poppen odlučio je omogučiti svojoj kćeri da se niz brdo spusti stojeći. Spojio je dvije skije vijcima i stvorio novi sportski rekvizit. Shermanova žena je tu novu napravu nazvala "snurfer" spojivši riječ "snow" i "surfer". Sigurnosni vezovi pojavili su se tek ranih sedamdesetih. Prvo moderno natjecanje u snowboardu održano je u Coloradu 1981., a u početku se vozio samo slalom i spust. Prvo službeno svjetsko prvenstvo održano je 1993. u Austriji, a na Olimpijskim igrama u Japanu 1998. postao je i olimpijski sport s dvije discipline - halfpipe i veleslalom. Oni koji su na snowboard prešli sa skijanja, više vole spust ili slalom. One koji su na snowboard došli sa skateboarda više privlače vratolomije. Disciplina u snowboardu ima još, a jedna od njih je i snowboardcross gdje četiri do šest snowboardera u grupi voze zadanu stazu punu zavoja, skokova i raznih prepreka.

Prvi poznati "board", predhodnik svim kasnijima, bio je surfboard. Engleska riječ "surf" izvorno znači "udaranje mora o obalu", a izraz se proširio i na jahanje na valovima stojeći na dasci. Prvi poznati jahači valova bili su mornari u Polineziji. Njih je zamijenio istraživač i pomorac James Cook 1777. i 1778. na Tahitiju. Zabilježio je da su domoroci na dugim daskama i kanuima jahali velike oceanske valove koji su se razbijali o obalu. Na to su bili prisiljeni zbog velikih valova, a "jahanjem" na dasci sigurno su stizali do obale. naravno, osim potrebe, surfanje je bilo i atraktivna zabava. tijekom 19. stoljeća europske kolonijalne sile učvrstile su vlast na tim područjima, a europski misionari su 1821. zabranili surfanje proglasivši ga nemoralnim. Oživjelo je tek 1920. kad je poznati havajski plivač Duke Kahanamoku osnovao u Waikikiju prvi surferski klub. Godine 1915. predstavio je novi sport u Australiji, a do njegove smrti 1968. sport je već osvojio svijet. Prvo svjetsko prvenstvo u surfanju održanoje 1960. godine, a najpopularnija mjesta okuplanja "jahača valova" su obale Sjeverne Amerike, Perua, Havaja, Južne Afrike i Australije.